. Koristili su se kao brzi brodovi na vesla. narodnih vladara Krešimira IV. i Zvonimira. Povijesni zapisi govore da je u vrijeme kralja Krešimira IV. Hrvatska imala čak 20 tisuća

pomoć ostalih hrvatskih velikaša slomio moć Bribirskih koji su gotovo obnovili hrvatsku državu kao u doba hrvatskih narodnih vladara od 925. do 1089. Poslije poraza i zatočenja bana Mladena Bribirskog (1322.) koji se titulirao kao "ban Hrvata, Bosne,

nastaje velikom seobom naroda (6 - 7 st.), ali o tom periodu ima malo podataka. Znamo da je u vrijeme hrvatskih narodnih vladara kraj pripadao cetinskoj županiji, s kojom su upravljali župani u ime hrvatskih knezova i kraljeva.

je Branimirov križ iz Nina što sadrži višestruku simboliku. Nin je staro biskupsko sjedište i sjedište hrvatskih narodnih vladara . Za vrijeme kneza Branimira u Ninu papa Ivan VIII. 879. g. je priznao Hrvatsku kao suverenu državu. U to vrijeme u Ninu je

naseljenost Hrvata dozvoljava da o njima govorimo kao o starosjediocima na ovom području. Za vrijeme hrvatskih narodnih vladara u 10. i 11. stoljeću već su svi hrvatski krajevi od Drave i Dunava na sjeveru do Jadranskog mora na jugu ujedinjeni u

ovih nalaza u 10. ili 11. stoljeće najbolje potvrđuje da je u susjedstvu bilo veliko naselje. To je vrijeme hrvatskih narodnih vladara , kada su, posebno, za kraljeva Tomislava i Petra Krešimira IV., sjedinjene sve hrvatske zemlje od Drave do mora.

Vršine. Teško je odrediti kada počinje život u Podstrani, ali nesumnjivo da je ona bila naseljena još u doba hrvatskih narodnih vladara , to jest prije kraja X. stoljeća.

nacionalnom biću održana svijest o trajnim vrednotama njegove političke i kulturne baštine, od srednjovjekovnih narodnih vladara , do priloga njegovih umnih velikana europskoj i svjetskoj civilizaciji. (...) Budućnost Hrvatske je u našim

kasnije. Bizantski zlatnik, solid, bio je cijenjen i priznati novac u trgovačkim transakcijama u doba hrvatskih narodnih vladara . Naravno, hrvatska plemena na čelu sa županima i kneževima u prvo vrijeme nakon dolaska, iako su se sreli s bizantskim

71 benediktinske opatije raspoređene pretežito uz obalu, vidimo da je mreža nemoćišta i gostinjaca u doba hrvatskih narodnih vladara blla i te kako dobro razvijena. Čak i posljednji hrvatski kralj Stjepan II dolazi iz infirmaria benediktinskog

institutu za povijest u Zagrebu, prije profesorica u Trgovačkoj školi u Splitu, prikazuje kako je smjena razdoblja narodnih vladara i dinastije Arpadovića na hrvatskom prijestolju predstavljana u udžbenicima povijesti korištenima na tlu današnje

Ljubomira Kargačina u kojoj nema legende o Zvonimirovoj smrti, niti bilo kakva drugog teksta vezana uz kraj razdoblja narodnih vladara . U zajedničkom udžbeniku H. Matkovića i B. Draškovića, koji je označio povratak na četverogodišnji gimnazijski

, među povjesničarima vlada dogovorna podjela razdoblja prema kojoj hrvatski rani srednji vijek, odnosno razdoblje narodnih vladara traje do krunidbe Kolomana Arpadovića 1102. U skladu s tim je i prijelazno razdoblje od Zvonimirove smrti 1089. do

obrađivano u sklopu cjeline koja je, ovisno o udžbeniku, u naslovu sadržavala oznake: rani srednji vijek, doba narodnih vladara , doba do početka 12. stoljeća ili doba ranog feudalizma. Tako je u udžbenicima iz razdoblja prve Jugoslavije,

uz razvijeni srednji vijek te su uklopljeni u nastavnu jedinicu o Arpadovićima, čime je stvoren dojam kako razdoblje narodnih vladara završava Zvonimirovom smrću. Istodobno su udžbenici za osnovne škole zadržali koncepciju prema kojoj to razdoblje